Vlada Crne Gore je u julu 2023. godine dostavila Skupštini Crne Gore Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore.
Razlog izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Crne Gore je usaglašavanje sa konvencijama Savjeta Evrope i Ujedinjenih nacija, pravnim standardima Evropskog suda za ljudska prava i drugim međunarodnim dokumentima. Iz teksta predloga zakona jasna je intencija predlagača da se uskladi zakon sa standardima Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, Konvencije Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja, Konvencije Saveta Evrope o borbi protiv trgovine ljudima i Istanbulskom konvencijom.
Ukoliko bi predlog zakona bio usvojen, došlo bi do značajnih izmjena postojeće legislative, koje bi svakako predstavljale i osavremenjivanje opšteg i posebnog dijela Krivičnog zakonika Crne Gore (KZCG).
U daljem tekstu osvrnuću se na izmjene koje se odnose na opšti dio KZCG.
Predlogom zakona vrši se terminološko usklađivanje pojma djeteta sa članom 1 Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta. Tako je predviđeno da se djetetom smatra lice koje nije navršilo osamnaest godina, dok se u tekstu zakona riječ „maloljetno lice“ zamjenjuje riječju „dijete“.
Izvršene su određene izmjene i u dijelu zakona koje se odnose na rad u javnom interesu.
Naime, KZCG propisuje da se kazna rada u javnom interesu izriče uz pristanak učinioca krivičnog djela i ne može biti duža od šezdeset časova u toku jednog mjeseca.
Predloženim izmjenama predviđeno je da, ukoliko učinilac krivičnog djela kojem je određen rad u javnom interesu sam zahtijeva, ili ukoliko je saglasan, rad u javnom interesu može trajati i duže od 60 časova u toku jednog mjeseca.
Takođe, KZCG propisuje da ukoliko učinilac ne vrši rad u javnom interesu, ova kazna će se zamijeniti kaznom zatvora, tako što će svakih započetih šezdeset časova rada u javnom interesu zamijeniti kaznom zatvora u trajanju od jednog mjeseca. Nasuprot tome, predlogom zakona je predviđeno da će učiniocu krivičnog djela, u slučaju da isti ne obavi dio ili sve časove rada u javnom interesu, sud kaznu rada u javnom interesu zamijeniti kaznom zatvora tako što će za svakih započetih osam časova rada u javnom interesu odrediti jedan dan kazne zatvora.
Na kraju, u odnosu na rad u javnom interesu predviđena je i jedna novina – da sud može dužinu trajanja rada u javnom interesu umanjiti za jednu trećinu, ukoliko učinilac ispunjava sve radne obaveze prilikom izvršavanja kazne rada u javnom interesu.
Izmjene su predložene i u dijelu koji se odnosi na odmjeravanje kazne u slučaju povrata, te se predviđa da će sud okolnost da je učinilac krivičnog djela učinjenog sa umišljajem ranije osuđen za umišljajno krivično djela uzeti kao otežavajuću, ako od ranije osude ili izdržane kazne nije proteklo pet godina. Ovako predloženo rješenje dosta je suženo u odnosu na raniju definiciju, čija izmjena je predložena.
Predložena je i izmjena člana 44 KZCG koja se odnosi na višestruki povrat. Za razliku od postojećeg zakonskog rješenja, koje predviđa mogućnost suda da izrekne strožu kaznu od propisane za krivično djelo učinjeno sa umišljanjem za koje je propisana kazna zatvora, pod uslovom da stroža kazna ne smije preći dvostruku mjeru propisane kazne, ni 20 godina zatvora, predloženim izmjenama predviđeno je da izrečena kazna za umišljajno djelo za koje je propisana kazna zatvora, ne može biti iznad polovine raspona propisane kazne, ako je učinila ranije bio dva ili više puta osuđivan za ista ili istovrsna krivična djela učinjena sa umišljajem i to na kaznu zatvora od najmanje šest mjeseci. Trenutno važećom odredbom je propisana mogućnost izricanja strože kazne ako je učinilac ranije bio dva ili više puta osuđivan za krivična djela sa umišljajem na kaznu zatvora od najmanje jednu godinu i pokazuje sklonost za vršenje krivičnih djela.
Član 45 KZCG, kojim su predviđeni uslovi za ublažavanje kazne, dopunjen je jednim stavom kojim je predviđen izuzetak u odnosu na mogućnost suda da izrekne kaznu ispod granice propisane zakonom ili blažu vrstu kazne u slučaju povrata. Naime, predlogom zakona je predviđeno da u navedenom slučaju sud može učiniocu krivičnog djela izreći kaznu ispod granice propisane zakonom ili blažu vrstu kazne samo ako su ispunjeni uslovi iz stava 1 tačka 1 i 2 istog člana, odnosno ako zakon predviđa da se učinilac može blaže kazniti ili zakon predviđa da se učinilac može osloboditi od kazne, a sud ga ne oslobodi od kazne.
Učinjene su i određene dopune u članu 46 KZCG koje se odnose na granice ublažavanja kazne. Dodata je nova tačka u stavu 1 pomenutog člana i predviđeno da, ako je za krivično djelo kao najmanja mjera kazne propisan zatvor u trajanju od deset ili više godina, kazna se može ublažiti do pet godina, a ako zakon predviđa da se kazna može ublažiti (član 45 stav 1 tačka 1 KZCG), kazna se može ublažiti do dvije godine zatvora.
Dalje, izmjene su predviđene i u članu 51 na način što se u skladu sa istim, i dan izdržavanja mjere nadzora zabrane napuštanja stana ima uračunavati u izrečenu kaznu zatvora, maloljetničkog zatvora, rada u javnom interesu i novčanu kaznu.
Predviđene su izmjene i dopune i člana 120 KZCG koji reguliše pitanje sudske rehabilitacije, pa je, analogno stavovima 1 i 2, dodat stav kojim je predviđeno da se licu koje je osuđeno na kaznu zatvora preko tri do pet godina sudska rehabilitacija može dati ako u roku od 10 godina od dana kada je kazna izdržana, zastarjela ili oproštena ne učini novo krivično djelo.
KZCG bi, u slučaju da predlog zakona bude usvojen, pretrpio izmjene i u posebnom dijelu, kako u pogledu definicija pojedinih osnovnih i kvalifikovanih oblika krivičnih djela, tako i naziva određenih krivičnih djela. Usvajanjem predloga zakona bi se u zakonodavni okvir uvelo nekoliko novih krivičnih djela, pa iste navodim u nastavku:
- Zloupotreba tuđeg snimka, fotografije, portreta, audio zapisa ili spisa sa seksualno eksplicitnim sadržajem;
- Seksualno uznemiravanje;
- Kršenje mjera posebnog nadzora;
- Prinudno zaključivanje braka, vanbračne zajednice ili životnog partnerstva lica istog pola;
- Prevara u obavljanju privredne djelatnosti;
- Prevara u osiguranju;
- Zloupotreba u vezi sa javnom nabavkom;
- Zloupotreba u postupku privatizacije;
- Primanje i davanje mita u postupku stečaja;
- Uništenje gljiva;
- Neovlašćena eksploatacija i oštećenje pri eksploataciji rječnog nanosa;
- Obučavanje životinja za borbe i organizovanje borbi životinja;
- Unošenje i širenje invazivne strane vrste;
- Nedozvoljena proizvodnja oružja i eksplozivnih materija;
- Nedozvoljena trgovina oružjem i eksplozivnim materijama;
- Falsifikovanje i uklanjanje oznaka sa oružja i eksplozivnih materija;
- Prodaja djece.
Iako se u ovom tekstu nisam detaljno bavila izmjenama koje se odnose na posebni dio KZCG, smatram da je neophodno da se ipak osvrnem na izmjene člana 220 KZCG – krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Naime, predlogom zakona je izmijenjen osnovni oblik ovog krivičnog djela na način što je termin „grubog nasilja“ uklonjen iz predloga zakona.
Štaviše, predlogom je inkriminisano lako tjelesno povređivanje člana porodice ili porodične zajednice ili ugrožavanje sigurnosti istom prijetnjom da će napasti na život ili tijelo tog ili njemu bliskog lica, kao i zlostavljanje člana porodice ili porodične zajednice ili postupanje na način koji vrijeđa ljudsko dostojanstvo, te svaki drugi način primjene nasilja, upućivanja prijetnje ili drskog ili bezobraznog ponašanja kojim se ugrožava ili narušava tjelesni ili duševni integritet člana porodice ili porodične zajednice.
Za napomenuti je da je termin „grubo nasilje“ bio sporan prilikom pravljenja razlike između krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i prekršaja predviđenih Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici, u kojoj situaciji se, u zavisnosti od stepena nasilja, određivalo da li se učinjeno nasilje u porodici (odnosno porodičnoj zajednici) ima kvalifikovati kao prekršaj ili kao krivično djelo.
Takođe, ranije je kao sankcija za osnovni oblik ovog krivičnog djela bila predviđena novčana kazna ili zatvor do dvije godine, dok predlog zakona predlaže strožu politiku sankcionisanja, te propisuje kaznu za osnovni oblik u rasponu od šest mjeseci do pet godina. Dakle, za razliku od važeće zakonske odredbe koja predviđa i mogućnost izricanja novčane kazne, predlog zakona ovu vrstu kazne ne poznaje, već za svaki vid inkriminisanog ponašanja kvalifikovanog kao nasilje u porodici propisuje kaznu zatvora. Na kraju, predloženom izmjenom definiše se ko se smatra članom porodice ili porodične zajednice radi izbjegavanja bilo kakve nedoumice ili ostavljanja prostora za različita tumačenja, koju odredbu ne poznaje važeći KZCG. Za napomenuti je da je definicija data ovim predlogom šira od one koju predviđa Zakon o zaštiti od nasilja u porodici.
Smatram da se predloženim izmjenama u odnosu na krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici potvrđuje intencija predlagača da se kroz zakonodavni okvir snažnije reaguje na ovo, nažalost, veoma prisutno stanje crnogorske zajednice. Strožom kaznenom politikom djeluje se na društvo na preventivnom nivou, pa je za očekivati da će se i na ovaj način izvršiti uticaj na svijest zajednice.