–Direktiva 2009/102/EC Evropskog parlamenta i Savjeta od 16.9.2009. godine, koja tretira jednočlana društva kapitala;
–Direktiva 2007/36/EC Evropskog parlamenta i Savjeta od 11.7.2007. godine, koja definiše prava akcionara u akcionarskim društvima, koja posluju kroz berzanski ambijent;
–Direktiva 2017/1132/EU Evropskog parlamenta i Savjeta, o određenim aspektima kompanijskog prava od 14.5.2017. godine, sa naročitim akcentom na proceduru prekograničnog pripajanja (sa amandmanima iz direktiva 2019/1151 i 2019/2121);
–Direktiva 2017/828/EU Evropskog parlamenta i Savjeta, o dugoročnoj saradnji akcionara;
-Direktiva 2005/56/EC Evropskog parlamenta i Savjeta, o prekograničnom spajanju društava sa ograničenom odgovornošću (sa amandmanima iz direktiva 2009/109/EC, 2012/17/EU i 2014/59/EU).
U nastavku teksta, slijedi prikaz nekih od najznačajnijih novina koje sadrži tekst Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima (u nastavku: “Nacrt”).
Registracija društava i promjena u društvu – Nacrt ne sadrži odredbe koje se odnose na postupak registracije društava kod nadležnog organa, kao i odredbe koje se odnose na registraciju promjena u društvima. Predviđeno je da se odredbe ove vrste normiraju Zakonom o registraciji, čiji nacrt je sačinila Vlada Crne Gore, što će doprinijeti preglednosti, sistematičnosti i lakšem tumačenju materijalnog zakona kojim se uređuju privredna društva, osnivanje, upravljanje, restrukturiranje, prestanak, kao i pitanja statusnog položaja pojedinih formi privrednih društava, te ustrojstvo i ovlašćenja organa korporativnog upravljanja, kao i procedura njihovog funkcionisanja.
Poništaj osnivanja privrednog društva – Novina u Nacrtu je postupak poništaja osnivanja privrednog društva od strane nadležnog suda. Tako, predviđeno je da nadležni sud poništi osnivanje privrednog društva samo ako i) osnivački akt i statut društva nemaju oblik propisan zakonom, ii) je djelatnost društva koja se navodi u osnivačkom aktu i/ili statutu suprotna prinudnim propisima ili javnom poretku, iii) osnivači akt ili statut ne sadrže odredbe o poslovnom imenu društva, ulozima članova, iznosu osnovnog kapitala ili pretežnoj djelatnosti društva; iv) nijesu ispunjeni zahtjevi u pogledu minimalnog osnivačkog kapitala; ili v) su svi osnivači, u trenutku zaključenja osnivačkog akta, bili pravno ili poslovno nesposobni.
Poslovna korespondencija – Poslovna pisma, porudžbenice i računi, uključujući i one u elektronskoj formi, koji su upućeni trećim licima moraju da sadrže poslovno ili skraćeno poslovno ime, adresu sjedišta, adresu za prijem pošte ako se razlikuje od adrese sjedišta, registracioni broj, poreski identifikacioni broj, a ako se društvo nalazi u postupku likvidacije ili stečaja onda i oznaka da se društvo nalazi u likvidaciji, odnosno stečaju.
Sudska zaštita naziva – U slučaju da je u registar upisano poslovno ime privrednog društva, čiji naziv nije u skladu zakonom, svako zainteresovano lice može protiv društva koje vrši povredu (društvo prekršilac) podnijeti tužbu u roku od dvije godine od dana registracije naziva društa, kojom od nadležnog suda zahtjeva promjenu naziva tog društva i/ili naknadu štete.
Preduzetnik – Neke novine u Nacrtu, u odnosu na važeći Zakon o privrednim društvima, ogledaju se u odredbama koje se tiču preduzetnika i odnose se na poslovno ime i korišćenje poslovnog imena, kao i na njegovo sjedište i djelatnost. Takođe, Nacrtom je predviđeno da preduzetnik ima pravo da u određenom periodu prekine obavljanje djelatnosti, te da o tome istakne obavještenje na svakom mjestu u kome obavlja djelatnost, i to najkasnije sedam dana prije dana prekida. Osim navedenog, predviđeno je da kod preduzetnika mogu da rade i druga fizička lica, pod uslovom da sa preduzetnikom zaključe odgovarajući ugovor u skladu sa zakonom, kao i da, izuzetno, član porodičnog domaćinstva može raditi kod preduzetnika bez zaključivanja ugovora, uz ispunjenje određenih uslova. Novina su i odredbe koje se odnose na prestanak preduzetnika, kojima je predviđeno da svojstvo preduzetnika prestaje brisanjem iz registra privrednih subjekata, te da se preduzetnik briše iz registra privrednih subjekata na osnovu prestanka obavljanja djelatnosti i to odjavom ili po sili zakona. Na kraju, izmjenama je predviđena i mogućnost nastavka obavljanja djelatnosti preduzetnika od strane nasljednika i članova porodičnog domaćinstva u formi preduzetnika, kao i u obliku privrednog društva.
Javno akcionarsko društvo – Nacrt predviđa član koji se odnosi na javno akcionarsko društvo, koje, shodno tom članu, predstavlja je akcionarsko društvo koje je uspješno izvršilo javnu ponudu akcija u skladu sa prospektom koji je odobrila Komisija za tržište kapitala ili čije su hartije od vrijednosti uključene u trgovanje na regulisanom tržištu. Ova definicija se razlikuje od definicije javnog akcionarskog društva sadržane u važećem Zakonu o privrednim društvima. Ovdje treba napomenuti da je dio koji se odnosi na javna društva sa ograničenom odgovornošću brisan, što je pozitivno, jer isto predstavlja značajnu manu u sada važećem Zakonu o privrednim društvima.
Likvidacijska tužba – Nacrt predviđa i novu vrstu tužbe koju mogu podnijeti akcionari. Tako, član Nacrta koji se odnosi na ovu vrstu tužbe, predviđa da akcionari koji posjeduju akcije, koje predstavljaju najmanje 10% osnovnog kapitala akcionarskog društva, mogu da podnesu tužbu nadležnom sudu kojom zahtjevaju pokretanje postupka sudske likvidacije u slučaju postojanja opravdanog razloga (likvidacijska tužba). Opravdani razlog naročito obuhvata sljedeće situacije: 1) akcionari društva su blokirani u odlučivanju na skupštini na najmanje dvije uzastopne redovne sjednice skupštine, što za posljedicu ima nemogućnost imenovanja članova odbora direktora, odnosno nadzornog odbora; 2) odbor direktora, odnosno nadzorni i upravni odbor zbog blokade u odlučivanju ne mogu da vode poslove društva, a blokada je posljedica međusobnog neslaganja ili je nastupila iz drugih razloga, a skupština ne može da prekine tu blokadu; 3) imovina društva se rasipa ili pogrešno upotrebljava; 4) odbor direktora, odnosno nadzorni i upravni odbor, kao i kontrolni akcionari svojim nezakonitim, nepoštenim ili prevarnim djelovanjem ugnjetavaju manjinu u društvu.
Alternativne mjere – Novina u Nacrtu su i alternativne mjere koje, u postupku po likvidacijskoj tužbi, sud može da izrekne (jednu ili više alternativnih mjera), umesto da naloži pokretanje postupka sudske likvidacije društva. Te alternativne mjere su: razrješenje člana uprave uz zabranu da to lice bude ponovo imenovano u određenom periodu za člana uprave tog društva; imenovanje nedostajućeg člana uprave; imenovanje privremenog zastupnika društva; otkup ostalih akcija od strane akcionara koji su podnijeli tužbu; nalaganje društvu da donese određene odluke (na primer, odluku o raspodjeli dividendi) i sl
Virtuelne sjednice – Nacrt uvodi pojam virtuelne sjednice, koja podrazumjeva sjednicu skupštine akcionara koja se održava bez bilo kakvog fizičkog prisustva akcionara i njihovih punomoćnika u mjestu održavanja sjednice, a odluku o održavanju virtuelne sjednice donosi odbor direktora, odnosno upravni odbor, samo ako su one dozvoljene statutom društva. Za održavanje virtuelne sjednice neophodno je da se ispune sljedeći uslovi: 1) cijela sjednica se mora prenositi sa slikom i tonom; 2) akcionari mogu svoja glasačka prava da ostvaruju putem elektronskih komunikacija, lično ili preko punomoćnika; 3) akcionari koji su elektronski povezani u okviru sjednice imaju pravo da podnose prijedloge putem video komunikacije na sjednici; 4) akcionari imaju pravo na postavljanje pitanja putem elektronskih komunikacija; 5) akcionari koji su elektronski povezani u okviru sjednice imaju pravo da govore na sjednici korišćenjem nekog načina video komunikacije.
Odložena i nastavljena sjednica – Nacrt sadrži i odredbe koje se odnose na odloženu i nastavljenu sjednicu, kojima je predviđeno da skupština akcionara može u toku trajanja sjednice da donese odluku kojom se odlaže održavanje sjednice, pri čemu se ona mora održati najkasnije u roku od tri mjeseca. Odložena i nastavljena sjednica se smatraju odvojenim sjednicama skupštine, osim ukoliko se nastavljena sjednica održi u roku od dvije nedjelje od dana održavanja odložene sjednice. Akcionari koji imaju najmanje 10% akcija sa pravom glasa imaju pravo da zahtjevaju nastavak redovne skupštinske sjednice, kada je riječ o odlukama o usvajanju godišnjih finansijskih izvještaja i raspodjeli dobiti.
Pobijanje odluka skupštine akcionara – Odredbama Nacrta detaljno se reguliše pobijanje odluka skupštine akcionara, te su učinjene izmjene u odnosu na sadašnje zakonsko rješenje u ovom dijelu. Tako, novim odredbama Nacrta sužen je krug lica koji mogu podnijeti tužbu za pobijanje odluka skupštine akcionara i izmijenjeni su razlozi za podnošenje tužbe. Tužbu može podnijeti svaki akcionar koji je imao pravo učešća u radu skupštinske sjednice na kojoj je odluka donijeta, kao i svaki član odbora direktora, odnosno nadzornog odbora i upravnog odbora, u slučajevima kada: 1) sjednica skupštine, na kojoj je usvojena odluka koja se pobija, nije bila sazvana u skladu sa zakonom (na primjer, nijesu poštovane odredbe o licima ovlašćenim za sazivanje sjednice, vremenu pozivanja na sjednicu, sadržini i načinu slanja poziva za sjednicu, i sl.); 2) postupak skupštinske sjednice nije vođen u skladu sa odredbama zakona i poslovnika o radu skupštine (na primjer, društvo je onemogućilo akcionara da učestvuje u radu skupštinske sjednice ili je bez opravdanog razloga udaljen sa skupštinske sjednice, pitanje o kojem je donijeta odluka nije bilo uvršteno u dnevni red skupštine u skladu sa odredbama zakona, i sl); 3) odluka skupštine nije usvojena u skladu sa zakonom (na primjer, nijesu poštovane odredbe o kvorumu, većini za odlučivanje, i sl.); 4) usvojena odluka nije u saglasnosti sa zakonom, statutom društva i drugim propisima. Takođe, detaljno je uređen postupak po tužbi, za razliku od dosadašnjeg zakonskog rješenja u tom dijelu.
Sistemi upravljanja akcionarskim društvom – Nacrtom su jasno i precizno razgraničene i sistematizovane po odjeljcima odredbe koje se odnose na sisteme upravljanja akcionarskim odruštvom: sistem jednodomnog upravljanja i sistem dvodomnog upravljanja.
Izvršni direktor – Važeće pravilo da skupština akcionarskog društva zaključuje ugovor o radu sa direktorom nije sadržano u tekstu Nacrta, što znači da u slučaju usvajanja ovakvog teksta zakona, izvršni diretori ne moraju biti u radnom odnosu sa društvom. Ovakvo normiranje postavlja pitanje opravdanosti sa poreskog aspekta, budući da će država, u slučaju suprotnog normiranja, ostati bez prihoda koje se odnose na plaćanje poreza i doprinosa na zaradu, jer društvo neće imati obavezu plaćanja poreza i doprinosa državi, koji se sada plaćaju na zaradu. Međutim, ako uzmemo u obzir da se radi o funkciji, nameće se zaključak da izvršni direktor i ne mora biti u radnom odnosu kod privrednog društva, čime se, između ostalog, izbjegava da izvršni direktori po prestanku funkcije dobijaju ogromne otpremnine po osnovu ugovora o radu (i crpe ostala prava iz ugovora o radu), kao što je u dosadašnjoj praksi često bio slučaj.
Odredbe koje se odnose na društva sa ograničenom odgovornošću – Nacrt sadrži veliki broj odredaba koje se odnose na društva sa ograničenom odgovornošću, a koja ukazuju na to da je sada pokušano detaljnije zakonski urediti ovaj oblik privrednog društva, umjesto shodne primjene odredaba koje se odnose na akcionarska društva, kako je to trenutno slučaj. Tako, u nastavku je prikaz samo nekih od odredaba u ovom dijelu.
Postupak izmjene statuta društva sa ograničenom odgovornošću – Odredbe Nacrta predviđaju da se statut društva sa ograničenom odgovornošću može izmijeniti samo odlukom članova, za koju moraju da glasaju članovi koji posjeduju udjele, koji predstavljaju dvotrećinsku većinu glasačkih prava, osim ako statutom nijesu predviđeni drugi uslovi i/ili druga većina, koja ne može biti niža od obične većine svih glasova.
Povlačenje i smanjenje udjela – Društvo sa ograničenom odgovornošću može povući i poništiti udio člana društva samo u slučajevima i na način, izričito predviđen statutom, koji je važio na dan kada je član društva, čiji se udio povlači i poništava, stekao taj udio. Odluku o povlačenju i poništenju udjela člana društva donose članovi društva.
Nominalna vrijednost udjela – Odredbe Nacrta predviđaju da nominalna vrijednost svakog udjela mora biti izražena cijelim brojem u eurima, kao i da visina nominalnih vrijednosti pojedinačnih udjela može biti različita.
Sticanje i raspolaganje sopstvenim udjelom – Odredbe Nacrta predviđaju situacije u kojima društvo sa ograničenom odgovornošću može sticati sopstvene udjele i regulisano je pitanje raspolaganja sopstenim udjelom. Tako, predviđeno je da društvo sa ograničenom odgovornošću može i) sopstveni udio prenijeti članu DOO uz naknadu, u kom slučaju svaki član društva sa ograničenom odgovornošću ima pravo preče kupovine, srazmjerno visini svog udjela u društvu sa ograničenom odgovornošću, ii) prenijeti trećem licu uz naknadu, iii) poništiti sopstvene udjele i sprovesti postupak smanjenja osnovnog kapitala. Takođe, novina je i odredba kojom je predviđeno da ako društvo sa ograničenom odgovornošću ne raspolaže sopstvenim udjelom na prednje opisan način u roku od tri godine od dana sticanja, dužno je da sopstveni udio poništi i sprovede postupak smanjenja osnovnog kapitala.
Prenos udjela trećem licu – Produžen je rok za prihvat ponude za kupovinu udjela društvu od strane članova društva i društva, tako da sada iznosi 90 od dana isteka roka za prihvat ponude, umjesto dosadašnjih 30 dana od dana kada je ponuda podnijeta.
Obaveza izvršavanja dodatnih uplata – Novinu predstavlja član koji predviđa da se statutom društva može se odrediti da članovi društva mogu donijeti odluke kojima se, pored unošenja uloga, obavezuju i da izvrše dodatne uplate društvu u novcu, koje društvo mora vratiti svojim članovima (osim ako se uplate odnose na pokriće gubitaka u društvu), u određenom roku ili na zahtjev članova, ako rok nije propisan.
Imovinska prava članova – Nacrtom su, za razliku od važećeg Zakona o privrednim društvima, taksativno navedena imovinska prava članova društva sa ograničenom odgovornošću i to: 1) pravo da učestvuju u raspodjeli dobiti društva; 2) pravo da učestvuju u raspodjeli imovine društva, koja preostane nakon namirenja svih povjerilaca, po okončanom postupku likvidacije, odnosno stečaja; 3) pravo da raspolažu svojim udjelima i pravima iz udjela; 4) pravo prečeg upisa udjela.
Uslovi za izbor direktora – Nacrtom je predviđeno da direktor ne može biti: 1) lice koje je osuđeno za krivična djela: protiv prava iz rada, protiv intelektualne svojine, protiv platnog prometa i privrednog poslovanja, protiv imovine i službene dužnosti, u roku od tri godine od dana pravosnažnosti presude, s tim da se u taj period ne uračunava vrijeme, provedeno na izdržavanju kazne zatvora; 2) revizor društva ili lice koje je bilo angažovano u vršenju revizije finansijskih izvještaja društva; 3) lice kojem je izrečena mjera bezbjednosti zabrane obavljanja djelatnosti, koja čini pretežnu djelatnost društva, za vrijeme dok traje ta zabrana. Zabrana ove vrste, shodno Zakonu o privrednim društvima koji je na snazi, važi samo za poslovođu i člana odbora direktora.
Privremeni zastupnici društva – Ni Nacrt, kao i dosadašnji zakoni kojima su uređivali privredna društva, ne sadrži odredbe o tome ko mogu biti privremeni zasupnici društva, što predstavlja veliku prepreku i za podnosioce zahtjeva za postavljanje privremenog zastupnika, kao i za sami sud.
Likvidacija i stečaj –Odredbe Nacrta kojima se uređuje likvidacija se odnose na sva privredna društva, tako da nije predviđena shodna primjena pravila o likvidaciji akcionarskih društava na ostala društva kao u važećem Zakonu o privrednim društima. Nacrt sadrži odredbe kojima se uređuje rok za pokretanje stečajnog postupka od strane likvidatora, ako se u toku trajanja postupka likvidacije utvrdi da cjelokupna imovina privrednog društva (likvidaciona masa) nije dovoljna za izmirenje svih obaveza društva. Taj rok iznosi 30 dana od dana saznanja.
Odluka o pokretanju postupka dobrovoljne likvidacije – Odredbe koje se odnose na donošenje odluke o pokretanju postupka dobrovoljne likvidacije privrednog društva se razlikuju onih koje su sadržane u važećem Zakonu o privrednim društvima. Tako, Nacrt predviđa da ovu odluku, u ime privrednog društva, donose: 1) jednoglasno svi ortaci, odnosno komplementari kod ortačkog društva, odnosno komanditnog društva, pod uslovom da ugovorom o osnivanju nije drugačije predviđeno; 2) članovi, odnosno akcionari na skupštinskoj sjednici, i to dvotrećinskom većinom svih glasova, osim ukoliko statutom društva sa ograničenom odgovornošću, odnosno akcionarskog društva nije predviđena druga većina za donošenje odluke, ali ne manja od većine od ukupnog broja glasova prisutnih članova, odnosno akcionara. Odluka sadrži poziv povjeriocima da prijave svoja potraživanja u roku od 30 dana od dana objavljivanja odluke o dobrovoljnoj likvidaciji na internet stranici nadležnog organa za registraciju (umjesto dosadašnjih 60 od dana objavljivanja), kao i adresu sjedišta društva, odnosno adresu za prijem pošte na koju povjerioci dostavljaju prijave potraživanja. Takođe, novina je i odredba kojom je predviđeno da ako društvo, odlukom o pokretanju postupka dobrovoljne likvidacije, ne imenuje likvidatora, svi zakonski zastupnici društva postaju likvidatori.
Prava i obaveze likvidatora – Nacrtom su predviđena neka nova prava i obaveze za likvidatora, dok su pojedina pravila, koja su trenutno na snazi, dodatno razrađena. Tako, predviđeno je da je likvidator dužan da sve prispjele prijave potraživanja evidentira u listi prijavljenih potraživanja i da sačini listu priznatih i osporenih potraživanja, te da može, u roku od 30 dana od dana isteka roka za prijavu potraživanja, osporiti potraživanje povjerioca, u kom slučaju je obavezno da o tome u istom roku obavijesti povjerioca, uz obrazloženje osporavanja potraživanja. Novinu predstavlja odredba kojom je predviđeno da likvidator ne može osporavati potraživanja povjeriocima, čija su potraživanja utvrđena izvršnom ispravom.
Obustava likvidacije – Zakonom o privrednim društvima je predviđeno da se postupak likvidacije ne može obustaviti, dok su Nacrtom predviđeni slučajevi obustave postupka likvidacije.
Raspodjela likvidacionog viška – Novina u Nacrtu je i institut raspodjele likvidacionog viška, koji podrazumijeva raspodjelu imovine društva u likvidaciji, koja preostane poslije izmirenja svih obaveza društva (likvidacioni višak), a koja se raspoređuje članovima društva, u skladu sa odlukom o raspodjeli likvidacionog ostatka društva. Raspodjela likvidacionog viška vrši se na sljedeći način: 1) ortacima, komplementarima i komanditorima i članovima društva s ograničenom odgovornošću, srazmjerno njihovim udjelima u društvu; 2) akcionarima sa povlašćenim akcijama, koji imaju pravo prioriteta u odnosu na likvidacioni višak, a nakon njihove isplate, akcionarima sa običnim akcijama, srazmjerno učešću njihovih akcija u ukupnom broju običnih akcija u društvu.
Osnovi pokretanja postupka sudske likvidacije – Nacrtom su prošireni osnovi pokretanja postupka sudske likvidacije.
Kao što se vidi iz svega prethodno navedenog, ukoliko Nacrt bude usvojen od strane Skupštine Crne Gore, biće izazovno isti primjenjivati u praksi, ali smatram da će se ovako detaljnim tekstom prevazići značajan broj biznis barijera koje imamo u trenutnom poslovnom ambijentu.