Značenje riječi BAKŠIŠ – napojnica, novac koji se dodaje na utvrđenu cijenu kao nagrada za dobru uslugu. U našoj kulturi se dovodi u vezu sa naknadom koju neposredno prima osoblje koje radi u uslužnim djelatnostima, kao što su kafići, restorani i hoteli i ona se uglavnom daje u gotovini. Brojne sprovedene ankete u zemlji sugerišu da je prosječan iznos bakšiša u Crnoj Gori 10% od iznosa računa pružene usluge.
U Srbiji je pokrenuta inicijativa za stavljanje bakšiša kao obavezne stavke na računima za uslugu.
U Hrvatskoj je, na inicijativu Hrvatske gospodarske komore (HGK) i ugosititeljskih zadruga, u Ministarstvu finansija, održan sastanak na temu rješavanja poreskog pitanja napojnica, odnosno bakšiša u ugostiteljstvu. Dat je model za uvođenje napojnice u sistem fiskalizacije, u kojem je predloženo da se omogući neoporeziva naplata napojnice vezane isključivo izdatim računom, za godišnji iznos od 3.300,00 €, po zaposlenom, a sve iznad toga oporezivalo bi se stopom poreza na dohodak, ali bez obaveze plaćanja doprinosa. Novo zakonsko rješenje očekuju do 2024. godine, iz razloga što ono podrazumijeva izmjene tri zakona: Zakona o porezu na dohodak, Zakona o fiskalizaciji, kao i Zakona o doprinosima.
Kakvo je stanje u Crnoj Gori?
Odredbom člana 20 stav 1 Zakona o porezu na dodatu vrijednost propisano je: „Osnovica PDV (u daljem tekstu: poreska osnovica) je sve što predstavlja plaćanje (u novcu, u stvarima ili uslugama), koje je poreski obveznik primio ili će primiti od kupca, naručioca ili trećeg lica za izvršeni promet proizvoda, odnosno usluga, uključujući subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom takvog prometa, osim PDV, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.“
Nadalje, stav 4 propisuje: “Prilikom razmjene proizvoda, odnosno usluga, poresku osnovicu predstavlja vrijednost primljenog proizvoda, odnosno usluge“. Iz navedenog se zaključuje da se na naknadu za usluge osoblja u restoranima, hotelima i sličnim uslužnim djelatnostima obračunava PDV, ukoliko ih obavlja PDV obveznik u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti i ukoliko su naznačene na izdatom računu.
Takođe, odredbom člana 12 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, propisano je da se porez na dohodak plaća na prihode iz svih izvora, osim onih koji su izuzeti ovim zakonom i da izvore čine prihodi ostvareni između ostalog, po osnovu ličnih primanja. U vezi sa tim, član 14 član 1 istog zakona navodi: „Ličnim primanjima smatra se prihod koji poreski obveznik ostvari od zaposlenja“, dok se shodno stavu 4 ličnim primanjima, smatraju naročito, i primanja ostvarena u obliku bonova, novčanih potvrda, činjenjem ili pružanjem pogodnosti. Iz navedenog zaključak jeste da se plaća porez na sve lične prihode osim onih izuzetih pomenutim odredbama, ali užim tumačenjem uviđa se da je zakon više okrenut odnosu između poslodavca i zaposlenog, nego zaposlenog i trećih lica.
Kakva je situacija sa doprinosima? Odredba člana 18a stav 3 Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, propisuje: „Doprinosi za obavezno socijalno osiguranje se ne plaćaju na lična primanja ostvarena u obliku robe, poklona i kod činjenice i pružanja pogodnosti zaposlenom, osim ako se ta lična primanja daju kao kompenzacija za neisplaćenu zaradu.“ Iako su ova lična primanja oslobođena od plaćanja doprinosa, i u ovom slučaju se zakon svodi samo na odnos poslodavca i zaposlenog.
Da li ćemo po ugledu na susjedne zemlje i mi krenuti sa inicijativom za uređivanje ovog instituta, još uvijek nije poznato, ali ono što zasigurno možemo reći jeste, da je davanje bakšiša u našoj zemlji više kultura i običajno pravo, a gledajući istoriju nastanka prava i zakona uopšte, bilo onih koji sankcionišu loše ponašanje ili podržavaju dobra ponašanja, većina istih uglavnom počiva na običajnom pravu, pa se u tom smislu može zaključiti da i u ovoj oblasti ima prostora za donošenje adekvatne zakonske regulative.