{"id":6295,"date":"2023-10-30T11:58:27","date_gmt":"2023-10-30T11:58:27","guid":{"rendered":"https:\/\/markov79.sg-host.com\/?p=6295"},"modified":"2024-04-12T09:01:34","modified_gmt":"2024-04-12T09:01:34","slug":"problematika-prava-na-izlucenje-u-praktucnoj-primjeni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/jmv.co.me\/en\/problematika-prava-na-izlucenje-u-praktucnoj-primjeni\/","title":{"rendered":"Problematika prava na izlu\u010denje u prakti\u010dnoj primjeni"},"content":{"rendered":"\t\t<div data-elementor-type=\"wp-post\" data-elementor-id=\"6295\" class=\"elementor elementor-6295\">\n\t\t\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-2ba9068 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default qodef-elementor-content-no\" data-id=\"2ba9068\" data-element_type=\"section\" data-e-type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-b7b2790\" data-id=\"b7b2790\" data-element_type=\"column\" data-e-type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-be3b160 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"be3b160\" data-element_type=\"widget\" data-e-type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<p>Privredni sud Crne Gore i licencirani ste\u010dajni upravnici se suo\u010davaju sa brojnim izazovima u sprovo\u0111enju ste\u010dajnih postupaka, a jedan od takvih izazova je efikasan sistem za\u0161tite prava izlu\u010dnih povjerilaca. Izlu\u010dni povjerioci igraju va\u017enu ulogu u utvr\u0111ivanju ste\u010dajne mase ste\u010dajnog du\u017enika, kao i u restrukturiranju du\u017eni\u010dkih odnosa ste\u010dajnog du\u017enika. Ovaj \u010dlanak analizira postupak izlu\u010denja nepokretne imovine izlu\u010dnih povjerilaca u Crnoj Gori u slu\u010dajevima kada su se ispunili uslovi za sticanje prava svojine putem odr\u017eaja, sa posebnim akcentom na probleme sa kojima se izlu\u010dni povjerioci mogu susresti u ovakvim slu\u010dajevima, te ukazuje na to kako se mo\u017ee unaprijediti ovaj aspekt ste\u010dajnog postupka.<\/p><p>Va\u017ee\u0107i Zakon o ste\u010daju defini\u0161e izlu\u010dnog povjerioca kao lice koje <em>\u2018\u2019na osnovu svog stvarnog ili li\u010dnog prava, ima pravo da tra\u017ei da se odre\u0111ena stvar izdvoji iz ste\u010dajne mase<\/em>\u2019\u2019. Drugim rije\u010dima, izlu\u010dni povjerilac je lice koje ima neko stvarno pravo na odre\u0111enoj imovini koja je sastavni dio ste\u010dajne mase, te shodno tome ima pravo da zahtijeva da se takva stvar izuzme, odnosno izlu\u010di iz ste\u010dajne mase. Postupak izlu\u010denja podrazumijeva podno\u0161enje zahtjeva o \u010dijoj osnovanosti odlu\u010duje ste\u010dajni upravnik, koji ima zadatak da ocijeni da li je stvar \u010dije se izlu\u010denje zahtijeva zapravo predmet stvarnog prava podnosioca takvog zahtjeva. U slu\u010daju da ste\u010dajni upravnik odbije takav zahtjev, izlu\u010dni povjerilac ima pravo na prigovor ste\u010dajnom sudiji, koji \u0107e ga dalje, ukoliko na\u0111e da isti nema stvarno pravo na predmetnoj stvari, uputiti na parnicu.<\/p><p>Postojanje stvarnih prava je regulisano Zakonom o svojinsko-pravnim odnosima i iskristalisano je u relevantnoj sudskoj praksi, te kao takva ona mogu biti utvr\u0111ena na vlastitoj stvari, kada se govori o pravu svojine i stvarna prava na tu\u0111oj stvari, kao \u0161to su: pravo slu\u017ebenosti &#8211; kori\u0161\u0107enja, zalo\u017eno pravo, pravo stvarnog tereta, pravo gra\u0111enja (posjed nije stvarno pravo, ali je pretpostavka postojanja pojedinih stvarnih prava). Dakle, tokom ocjene zahtjeva za izlu\u010denje, obaveza ste\u010dajnog upravnika je da upravo u smislu navedene zakonske odredbe da odgovor da li podnosilac zahtjeva ima neka od prava koja ga legitimi\u0161u za izlu\u010dnog povjerioca, odnosno da utvrdi da li je u momentu izja\u0161njavanja ste\u010dajnog upravnika o zahtjevu izlu\u010dnog povjerioca <u>utvr\u0111eno da je stvar \u010dije se izlu\u010denje tra\u017ei pre\u0161la u svojinu povjerioca, odnosno da li isti ima neko drugo stvarno ili li\u010dno pravo pogodno za izlu\u010denje. <\/u><\/p><p>Kada su u pitanju nepokretnosti, shodno odredbama Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, pravo svojine se, izme\u0111u ostalog mo\u017ee ste\u0107i, na osnovu pravnog posla, odnosno zaklju\u010denja kupoprodajnog ugovora, te upisom u javne knjige ili na drugi odgovaraju\u0107i na\u010din odre\u0111en zakonom. Stoga, upis u katastar nepokretnosti je materijalnopravna pretpostavka za sticanje prava svojine i ima konstitutivni karakter, pa se svojina na nepokretnostima na osnovu pravnog posla sti\u010de tek upisom u isti. Dakle, sve do momenta upisa u katastar nepokretnosti, smatra se da je prodavac vlasnik nepokretnosti. Shodno na\u010delnom pravnom stavu Vrhovnog suda Crne Gore od 27.02.2015. godine, pravo svojine na nepokretnim stvarima na osnovu punova\u017enog ugovora o prodaji <u>ne mo\u017ee se ste\u0107i ako nije izvr\u0161en upis u katastar nepokretnosti, bez obzira \u0161to su ugovorne strane izvr\u0161ile obaveze iz ugovora<\/u>. S tim u vezi, ni u slu\u010daju kada se izvr\u0161i predaja nepokretnosti, odnosno kada po isplati cjelokupne kupoprodajne cijene, kupac preuzme posjed nad nepokretno\u0161\u0107u, ni takva predaja nepokretnosti izvr\u0161ena na osnovu ugovora nema uticaja na prenos prava svojine,<u> <strong>jer predaja po zakonu ne predstavlja na\u010din sticanja prava svojine<\/strong><\/u>.<\/p><p>Sa druge strane, shodno stavu Vrhovnog suda Crne Gore, pravo na izlu\u010denje nepokretnosti iz ste\u010dajne mase ima i lice koje, ukoliko nije upisano kao vlasnik nad predmetnom nepokretno\u0161\u0107u, doka\u017ee da ima drugo stvarno pravo nad tu\u0111om stvari.<a href=\"#_ftn1\" name=\"_ftnref1\">[1]<\/a> S tim u vezi, predaja nepokretnosti u dr\u017eavinu kupca po izvr\u0161enom kupoporodajnom ugovoru mo\u017ee biti relevantna za sticanje prava svojine na osnovu redovnog odr\u017eaja. Da bi se ispunili svi uslovi za sticanje prava svojine putem redovnog odr\u017eaja predvi\u0111eni Zakonom o svojinsko pravnim odnosima, neophodno je da dr\u017ealac nepokretne stvari (i) bude savjestan (nije znao ili nije mogao znati da nije imalac prava koje fakti\u010dki vr\u0161i)<a href=\"#_ftn2\" name=\"_ftnref2\">[2]<\/a>, (ii) bude zakonit (zaklju\u010dio pravni posao podoban za sticanje prava svojine)2 kao i (iii) da se nepokretna stvar nalazi u njegovoj dr\u017eavini 10 (deset) godina neprekidno. Tako\u0111e, ukoliko je pravo svojine nad nepokretno\u0161\u0107u ste\u010deno odr\u017eajem, upis u katastar nepokretnosti nije materijalnopravna pretpostavka za sticanje prava svojine i ima deklarativni karakter.<\/p><p>Sada, razmotrimo situaciju (koja zna biti u\u010destala pojava tokom ste\u010dajnih postupaka) u kojoj je kupac zaklju\u010dio ugovor o kupoprodaji nepokretnosti sa prodavcem kao pravnim licem u zakonom propisanoj formi, kojom prilikom je ispla\u0107ena kupoprodajna cijena u cjelosti, te je stoga izvr\u0161ena i primopredaja nepokretnosti. Nakon ula\u017eenja u posjed predmetne nepokretnosti od strane kupca, prodavac upada u finansijske pote\u0161ko\u0107e, koristi izgra\u0111eni objekat kao sredstvo obezbje\u0111enja u kreditnim aran\u017emanima, \u010dime se onemogu\u0107ava upis kupca kao vlasnika nad predmetnim nepokretnostima, iz razloga nedostatka saglasnosti hipotekarnih povjerilaca koji su u me\u0111uvremenu upisani u katastar nepokretnosti. Protekom vi\u0161e od 10 godina nakon primopredaje nepokretnosti, finansijske pote\u0161ko\u0107e prodavca kao pravnog lica se nastavljaju, pa se nad istim otvara ste\u010dajni postupak, kojom prilikom kupac podnosi zahtjev za izlu\u010denje nepokretnosti iz ste\u010dajne mase na osnovu postojanja njegovog stvarnog prava nad istom.<\/p><p>S obzirom na to da u prethodno opisanoj situaciji, pravo svojine nad nepokretno\u0161\u0107u nije upisano u katastar nepokretnosti, ste\u010dajni upravnik u ve\u0107ini slu\u010dajeva odbije zahtjev za izlu\u010denje, iz razloga nepostojanja stvarnog prava podnosioca zahtjeva. Me\u0111utim, nerijetko se ovakvi zahtjevi odbijaju i po prigovoru, od strane ste\u010dajnog sudije, koji utvr\u0111uju nepostojanje stvarnog prava nad nepokretno\u0161\u0107u, upravo iz razloga \u0161to isto nije upisano u katastar nepokretnosti. Ovakvim postupanjem ste\u010dajnog sudije se vr\u0161i\u00a0 nejednak tretman nad izlu\u010dnim povjeriocima koji su ispunili sve uslove za sticanje stvarnog prava redovnim odr\u017eajem, na na\u010din \u0161to se njihovi zahtjevi tretiraju jednako kao i zahtjevi lica koji, npr. nemaju dr\u017eavinu nad kupljenim nepokretnostima, nisu isplatili kupoprodajnu cijenu, ili na bilo koji drugi na\u010din nisu ispunili uslove za sticanje prava svojine odr\u017eajem. Tako veliki broj izlu\u010dnih povjerilaca biva upu\u0107en na parni\u010dni postupak za utvr\u0111ivanje prava svojine ste\u010denog redovnim odr\u017eajem, \u0161to u ve\u0107ini slu\u010dajeva zna\u010dajno doprinosi odugovla\u010denju postupka utvr\u0111ivanja njihovih prava, kao i odugovla\u010denju ste\u010dajnog postupka, a kojom prilikom se dodatno prouzrokuju bespotrebni tro\u0161kovi.<\/p><p>Dok sa jedne strane sudovi, odnosno ovla\u0161\u0107eni organi u ste\u010dajnom postupku, zauzimaju stav da prilikom odlu\u010divanja o izlu\u010dnim zahtjevima treba primijeniti usko tuma\u010denje utvr\u0111ivanja prava svojine, i strogo se ograni\u010davaju na utvr\u0111ivanje njegovog postojanja isklju\u010divo u slu\u010dajevima kada je isto evidentirano u katastru nepokretnosti, o\u010digledno je, sa druge strane, da su uslovi za sticanje prava svojine redovnim odr\u017eajem dovoljno regulisani i da bi njihova primjena umnogome doprinijela pobolj\u0161anju pravi\u010dnosti postupaka za utv\u0111ivanje izlu\u010dnih prava.<\/p><p>S obzirom na \u010dinjenicu da je pravo na imovinu jedno od osnovih ljudskih prava, slijedi da je od izuzetnog zna\u010daja da se u postupku odlu\u010divanja o izlu\u010dnim zahtjevima izlu\u010dnih povjerilaca, moraju preduzeti mjere kako bi se obezbijedilo dosljedno sprovo\u0111enje zakona na osnovu dokaza, pravila i procedura, koje se primjenjuju na svaki slu\u010daj pojedina\u010dno, u odnosu na uop\u0161teni na\u010din primjene generalnih odredaba koje se sada praktikuju, a koje kao rezultat imaju nepravi\u010dno postupanje prema nosiocima odre\u0111enih stvarnih prava. S tim u vezi, potrebno je da licencirani ste\u010dajni upravnici i postupaju\u0107e sudije djeluju u okviru svojih ovla\u0161\u0107enja na na\u010din \u0161to \u0107e, ulaze\u0107i u dublju analizu primjenjive zakonske regulative, omogu\u0107iti pravi\u010dan tretman izlu\u010dnim povjeriocima sa stvarnim pravima nad nepokretnostima, bez obzira na na\u010din na koji je takvo pravo ste\u010deno.<\/p><p><a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\">[1]<\/a> Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Rev. IP br. 15\/18 od 30.01.2018. godine.<\/p><p><a href=\"#_ftnref2\" name=\"_ftn2\">[2]<\/a> Presuda Privrednog suda Crne Gore, P.br. 5\/20 od 20.03.2020. godine.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Privredni sud Crne Gore i licencirani ste\u010dajni upravnici se suo\u010davaju sa brojnim izazovima u sprovo\u0111enju ste\u010dajnih postupaka, a jedan od takvih izazova je efikasan sistem za\u0161tite prava izlu\u010dnih povjerilaca. Izlu\u010dni povjerioci igraju va\u017enu ulogu u utvr\u0111ivanju ste\u010dajne mase ste\u010dajnog du\u017enika, kao i u restrukturiranju du\u017eni\u010dkih odnosa ste\u010dajnog du\u017enika. Ovaj \u010dlanak analizira postupak izlu\u010denja nepokretne imovine [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":12,"featured_media":6297,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[39],"tags":[],"class_list":["post-6295","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-strucni-tekstovi"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/jmv.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6295","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/jmv.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/jmv.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jmv.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/12"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jmv.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6295"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/jmv.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6295\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6301,"href":"https:\/\/jmv.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6295\/revisions\/6301"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jmv.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6297"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/jmv.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6295"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/jmv.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6295"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/jmv.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6295"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}